Nivo svijesti o našoj prirodi nikada nije bio tako visok kao danas. Nakon uvođenja ograničenja zbog pandemije COVID-19, mnogi od nas su odlučili da posjete najbliže zelene površine kako bi se odmorili i pronašli utjehu – neophodnu za odmor od života sa ograničenjima kretanja. Ovo nas je još jednom podsetilo na presudnu i važnu ulogu koju priroda igra u smislu našeg mentalnog i fizičkog blagostanja.
Nažalost, vijekovi eksploatacije su uzeli ogroman danak na biodiverzitet Evrope. Naša priroda je u lošem stanju, a većina mnogih životinjskih vrsta u Evropi, poput stepskog sokola i dunavskog lososa, i staništa od travnjaka do dina širom Evrope, imaju neizvjesnu budućnost ukoliko se ne preduzmu hitne mjere da se situacija promjeni.
Ovo je sumorni zaključak najnovijeg izveštaja EEA (European Environmental Agency) „Stanje prirode u EU“, najsveobuhvatnijeg pregleda zdravlja prirode ikada sprovedenog na nivou EU. Dobra vijest je da nivo svijesti o značaju prirode i biodiverziteta raste i da se već preduzimaju koraci za poboljšanje situacije. Izveštaj EEA o stanju prirode pokazuje pozitivne pomake u naporima za očuvanje prirodnih resursa. Broj i površina zaštićenih područja u okviru mreže EU Natura 2000 porasli su u posljednjih šest godina, a EU je ispunila globalne ciljeve tako što je zaštitila oko 18% svoje kopnene površine i skoro 10% svojih morskih područja. Međutim, ukupan napredak nije bio dovoljan da se postignu ciljevi Strategije EU o biodiverzitetu do 2020. Većina zaštićenih staništa i vrsta imaju loš ili veoma loš status očuvanja, a mnoge od njih nastavljaju da propadaju. Od tri glavne ispitivane grupe, posebno zaostaju staništa i ptice, dok je grupa neptičjih vrsta skoro postigla svoj cilj. Smanjuje se broj oprašivača, ugrožena je morska sredina… Opada i broj insekata, posebno pčela, pokazuju podaci EEA i druga istraživanja. Sasvim je izvesno da, prema Evropskoj crvenoj listi, za približno 9% pčela u EU prijeti izumiranje. Međutim, za većinu vrsta pčela nema dovoljno naučnih podataka da bi se procjenio rizik od njihovog izumiranja.
Izveštaj EEA „Stanje prirode u EU“ otkrio je da najvažnija staništa za oprašivače – travnjaci, šikare, lokve, močvare, bare i šume – često imaju loš status očuvanja. Glavni uzroci takvog stanja su napuštanje travnjaka, proširenje poljoprivrednog zemljišta i upotreba đubriva. Situacija u evropskim priobalnim vodama – od Baltika do Mediterana – podjednako je zabrinjavajuća. Potrebna je hitna akcija da se morski ekosistemi u Evropi vrate u dobar status, nakon godina ozbiljne prekomjerne eksploatacije i zanemarivanja, navodi se u najnovijem izvještaju EEA o morskom okruženju u Evropi.
Uticaj ljudskih aktivnosti na kopno i korišćenje mora doveli su do promjena u broju i rasprostranjenosti morskih vrsta i staništa, te promjena u ukupnom fizičko-hemijskom sastavu mora. Pored toga, problemi izazvani klimatskim promjenama pogoršavaju efekte drugih opasnosti i nepovratno će promjeniti morske ekosisteme. Međutim, u nekim oblastima su vidljivi znaci oporavka zahvaljujući stalnim naporima da se smanje određeni efekti, kao što su oni izazvani zagađivačima, eutrofikacijom i prekomjernim ribolovom.
Mjere za otklanjanje problema
Generalno, sada postoje ambiciozniji planovi za rješavanje postojećih problema, uključujući novu Strategiju EU o biodiverzitetu 2030, Strategiju od polja do stola i Strategiju prilagođavanja na klimatske promene EU, koje su sastavni elementi Evropskog zelenog plana.
Strategija biodiverziteta ima za cilj da preokrene trend opadanja biodiverziteta u narednoj deceniji. Nastoji ojačati i proširiti mrežu zaštićenih područja, uspostaviti plan obnove i osigurati da ekosistemi budu zdravi, otporni na klimatske promjene i bogati biodiverzitetom, te da pružaju niz usluga ključnih za dobrobit i blagostanje građana.
Potrebni su dalji napori da se poboljša kapacitet praćenja u državama članicama kako bi se podržalo postizanje ciljeva EU. Takođe je potrebno više podataka za bolju procjenu uloge Nature 2000, a primjena zakonodavstva EU mora biti značajno poboljšana, kako bi se ekološki zaštitio zajednički evropski kontinent.
