Uvodnik izvršnog direktora EEA, objavljen u EEA Newsletteru, br. 4/2022, decembar 2022.
Ulozi nikad nisu bili veći. Naš planet se zagrijava i gubi vrste alarmantnom brzinom. Dvije globalne konferencije u protekloj godini okupile su ljude iz cijelog svijeta oko zajedničke teme — klime i bioraznolikosti. Izazovi u oba područja simptomi su istog problema: naše neodržive proizvodnje i potrošnje. Unatoč složenosti pregovora, ove su konferencije ključne za globalnu svijest, konsenzus i hitno djelovanje.
Pred kraj prošle godine, pozornost svijeta usmjerena je na jedan poziv na akciju — hitno se moramo pozabaviti klimatskim promjenama te zaustaviti i preokrenuti gubitak bioraznolikosti.
Globalni razgovori o klimi, koji se obično nazivaju klimatskim COP-ovima(Conference of Parties – Konferencija strana), okupljaju predstavnike zemalja iz cijelog svijeta kako bi se pozabavili i dogovorili o nizu pitanja povezanih s klimatskim promjenama, uključujući ublažavanje – kako smanjiti globalne emisije, prilagodba – pomoć zemljama u pripremi za sve veći broj nepovoljnih utjecaja klimatskih promjena i financiranje – ko plaća za šta.
Na terenu, klimatskim COP-ovima prisustvuje nekih trideset do četrdeset tisuća registriranih sudionika, uključujući čelnike iz više od 100 zemalja, desetke hiljada delegata, desetke hiljada posmatrača (kao što su predstavnici civilnog društva i mladih) i hiljade novinara. Ishod intenzivnih pregovora na COP-ovima uvijek je kompromis. Unatoč tome, ovi razgovori pomažu u ocrtavanju globalne vizije i putanje, gdje sve zemlje i različiti dionici, uključujući mlade i autohtone zajednice, imaju glas i mogu doprijeti do globalne publike.
Od COP26 do COP27: korak naprijed?
Klimatski COP održan u Glasgowu (COP26) 2021. imao je za cilj staviti svijet na neto nulti put do 2050. i zadržati zagrijavanje od 1,5 stupnjeva nadohvat ruke – što je prvi put utvrđeno Pariškim sporazumom u kontekstu COP21 2015. Za postizanje tih ciljeva zemlje su se, među ostalim, dogovorile o nizu odluka i radnji koje se nadovezuju na Pariški sporazum.
Uz Glasgowski pakt, COP26 istaknuo je hitnost, pozvao na ubrzanu akciju, postupno smanjenje proizvodnje energije iz ugljena i postupno ukidanje ‘neučinkovitih’ fosilnih goriva. Pakt je takođe pozvao na jačanje podrške prilagodbi i obećao da će se na sljedećoj konferenciji usredotočiti na gubitke i štete. Ostali dogovori i najave na COP26 dani su o šumama, metanu, automobilima i privatnom financiranju. Unatoč nedostacima i kompromisima, napredak u pregovorima bio je opipljiv i održao je na životu cilj od 1,5 stupnjeva.
Godinu dana kasnije, COP27 u Sharm el-Sheikhu u Egiptu održan je u potpuno drugačijem globalnom kontekstu i stvarnosti. Smještena je u kontekstu rata u Ukrajini, visokih cijena energije s problemima sigurnosti opskrbe energijom, visoke stope inflacije, utjecaja na Evropljane u postpandemijskoj, krhkoj ekonomiji i katastrofalnih učinaka klimatskih promjena.
Globalni optimizam Glasgowa u posljednjem trenutku nije bio u Sharm el-Sheikhu. Mnogi, uključujući potpredsjednika Evropske komisije Franza Timmermansa, zaključili su da potreba za hitnim i drastičnim smanjenjem emisija stakleničkih plinova nije usklađena s konkretnim mjerama i obvezama koje su zemlje izrazile na COP27. Po njegovim riječima, ‘suočeni smo s moralnom dilemom. Jer ovaj dogovor nije dovoljan za ublažavanje.’
Istodobno, zemlje su se dogovorile o stvaranju novog fonda za pomoć najugroženijim zemljama, pogođenima gubicima i štetama zbog utjecaja klimatskih promjena. Ostaju otvorena pitanja ko će i koliko platiti, ko ima koristi i ko odlučuje. Unatoč trenutačnom kontekstu, Timmermans je ponovno potvrdio stajalište i predanost EU postizanju klimatskih i ekoloških ciljeva te kontinuiranu potporu EU najugroženijima. Naša trenutna stvarnost čini potrebu za hitnim i odlučnim klimatskim djelovanjem još potrebnijom.
Bioraznolikost COP15: Što je na kocki?
Predstavnici iz cijelog svijeta ponovno su se okupili u decembru prošle godine, ovaj put u Montrealu u Kanadi, kako bi se dogovorili o globalnoj akciji za zaštitu prirode. Svijet gubi svoju biološku raznolikost alarmantnom brzinom i taj pad se ubrzava. Oko milijun vrsta trenutno se suočava s izumiranjem, a mnogi ekosistemi, vitalni za naš planet i dobrobit, na rubu su nepovratne štete. Za sadašnje i buduće generacije, hitno moramo zaustaviti i preokrenuti gubitak bioraznolikosti i obnoviti prirodna područja diljem svijeta i Evrope.
Trenutačni COP o biološkoj raznolikosti, koji se obično naziva COP15 (budući da je to 15. sastanak Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti), ima za cilj isporučiti globalni okvir bioraznolikosti nakon 2020. godine . Okvir postavlja 21 cilj, uključujući cilj zaštite 30% našeg planeta do 2030. godine. Takođe prepoznaje potrebu za hitnom globalnom akcijom, ali takođe naglašava nužnost transformacije naših ekonomskih, društvenih i financijskih modela kako bismo zaustavili i preokrenuli trenutne trendove.
Konkretno, djelovanje uključuje zaštitu i obnovu više kopnenih i morskih područja te rješavanje neodrživih aktivnosti u ključnim sektorima kao što su poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo.
Hoćemo li uspjeti preokrenuti trendove ovisit će o tome što ćemo učiniti na terenu. Na primjer, 30% koje treba staviti pod zaštitu treba uključivati žarišta globalne bioraznolikosti. Takođe je važno kako štitimo ta područja. Šeme zaštite trebaju omogućiti prirodi da se oporavi. Ova područja takođe mogu biti naš najveći saveznik u smanjenju stakleničkih plinova u atmosferi služeći kao ponori ugljika, te u suočavanju s negativnim utjecajima klimatskih promjena.
Rješavanje našeg korištenja resursa
Bilo na COP-u o klimi ili COP-u o bioraznolikosti, raspravljamo o istom problemu i istom rješenju. Klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti dva su simptoma iste bolesti.
Mi, u Evropi i svijetu, trošimo više resursa nego što naš planet može pružiti. Način na koji proizvodimo dobra i usluge koje konzumiramo uzrokuje klimatske promjene i degradira prirodni svijet. Nedavne krize takođe su rasvijetlile postojeće i nažalost sve veće nejednakosti u pogledu koristi s jedne strane, te utjecaja na zdravlje, klimatske ranjivosti i ugroženih sredstava za život s druge strane.
Danas bi troškovi klimatskih promjena i degradacije okoliša mogli više utjecati na neke od nas nego na druge. Ali svi smo pod utjecajem i dugoročno će ti utjecaji rasti osim ako ovo ključno desetljeće koje je pred nama ne iskoristimo da preokrenemo trenutne trendove. Ovi COP-ovi pozivaju sve nas da poduzmemo hrabre korake i pokažemo solidarnost sa svim životom na Zemlji.
Druga budućnost je moguća. Možemo se prilagoditi i usvojiti nove navike, izgraditi nove sisteme. Zajedno možemo napisati još jednu priču za naš planet gdje svi imamo koristi od zdravije prirode i stabilne klime i gdje smo uspjeli minimizirati rizike i utjecaje. 2030. godine možemo biti korak bliže toj budućnosti.
Izvršni direktor EEA
