Kako bi postigla klimatsku neutralnost do 2050., EU treba brže povećati energetsku učinkovitost i smanjiti potrošnju energije. To će omogućiti postizanje smanjenja stakleničkih plinova i zagađivača, uz smanjenje pritiska na evropsko snabdijevanje energijom i cijene.
Kvaliteta našeg života i dobro funkcionisanje privrede ovise o pouzdanom snabdijevanju energijom po pristupačnoj cijeni. Ali proizvodnja i potrošnja energije, posebice naša ovisnost o fosilnim gorivima, vrše pritisak na okoliš i uzrokuju klimatske promjene.
Energetska učinkovitost znači koristiti manje energije za isti učinak ili proizvesti više sa istim unosom energije i minimizirati gubitak energije. Smanjenje potrošnje energije i rasipanja energije u cijelom energetskom sistemu — od proizvodnje do konačne potrošnje — u svim privrednim sektorima jedan je od strateških ciljeva EU-a.
Mjere energetske učinkovitosti imaju veliki potencijal za izbjegavanje emisija stakleničkih plinova i smanjenje potražnje i cijene ovog vrijednog resursa. Također poboljšava konkurentnost poduzeća iz EU-a i doprinosi smanjenju ovisnosti EU o uvoznim izvorima energije.
Evropska unija preduzima radnje za poboljšanje energetske učinkovitosti kroz niz mjera, uključujući povećanje energetske učinkovitosti zgrada , bolje označavanje proizvoda, mobiliziranje financiranja za ulaganja u energetsku učinkovitost i poboljšanje sistema grijanja i hlađenja .
Energetska učinkovitost jednako je važan dio klimatske neutralnosti EU i prijelaza na sistem čiste energije kao i obnovljiva energija .
Toplinski valovi u Evropi: Kako održivo rashladiti zgrade?
Temperature u Evropi rastu više nego dvostruko brže od globalnog prosjeka, a bilježi se sve više i više ekstremnih toplinskih valova. Potražnja za održivim hlađenjem u zgradama je u porastu i postoji potreba za zgradama koje su energetski učinkovite, koriste rješenja pasivnog hlađenja i mogu zaštititi ljude od toplinskih valova te pridonijeti ljudskom zdravlju i dobrobiti.
Ključni elementi strategije održivog hlađenja uključuju prilagođavanje lokalnom kontekstu, promicanje urbanih rješenja za hlađenje, davanje prioriteta ulaganju u pasivne tehnike hlađenja, racionalno i umjereno korištenje aktivnih sistema hlađenja i razvoj niskoenergetskih sistema hlađenja koji su prilagođeni budućim toplijim klimama.
Energetski učinkovite zgrade i klimatske promjene
Istorijske emisije stakleničkih plinova iz sektora zgrada EU pokazuju trend pada od 2005. To je rezultat provedbe viših standarda za nove zgrade, mjera za povećanje energetske učinkovitosti u postojećim zgradama (npr. promjenom sistema grijanja, toplinske izolacije i više učinkoviti sistemi grijanja), mjere za dekarbonizaciju elektroenergetskog sektora, ali i više temperature.
Ta su smanjenja djelomično kompenzirana povećanjem broja stanova i većom prosječnom površinom u zgradama. Očekuje se da će se trend smanjenja emisija nastaviti i u budućnosti, no potrebno je vrlo snažno povećanje stope obnove kako bi se ispunio ukupni cilj EU o emisijama do 2030. godine.
Izvor: EEA – Evropska agencija za okoliš
