Onečišćenje pesticidima i dalje predstavlja značajan rizik za naše zdravlje i okoliš. U ovom prilogu smo razmatrali problem koji predstavljaju pesticidi i o tome što Evropska unija preduzima da odgovori na taj izazov.
Koliki su problem hemijski pesticidi u Evropi?
Iako je nekoliko štetnih aktivnih tvari sadržanih u pesticidima zabranjeno posljednjih godina, upotreba hemijskih pesticida u Evropi ostaje glavni izvor onečišćenja , važan pokretač gubitka bioraznolikosti i mogući uzrok negativnih utjecaja na zdravlje izloženih korisnika i građana. Utječući na oprašivače, mikroorganizme u tlu i sredstva za suzbijanje štetočina, upotreba pesticida takođe prijeti ključnim uslugama ekosistema koje pomažu u održavanju sigurnosti hrane u Evropi.
Situacija se nije popravila otkako je 2009. usvojena Direktiva EU o održivoj upotrebi pesticida. Ukupna prodaja pesticida ostala je stabilna u Evropi tokom proteklog desetljeća. Iako je u nekim državama članicama došlo do napretka, naš sistem industrijske poljoprivrede i dalje se u osnovi oslanja na upotrebu velikih količina hemijskih pesticida.
Nedavno je EEA (Evropska agencija za okoliš) objavila brifing o pesticidima i utjecajima na ljudsko zdravlje. Glavne poruke su vrlo jasne. Hitno je potrebno smanjiti upotrebu pesticida i rizik koji je sa njima povezan . Svake godine koncentracije pesticida premašuju zabrinjavajuće pragove na preko jedne četvrtine mjesta na kojima se vrši praćenje u evropskim rijekama i jezerima i onečišćuju preko 80% poljoprivrednog tla u EU. Izloženost ljudi ostacima pesticida u Evropi takođe je široko rasprostranjena, sa 84% uzoraka u velikoj studiji u pet evropskih zemalja koje su kontaminirane mješavinama najmanje dvaju različitih pesticida.
Te su razine izloženosti očito neodržive. Dokazi pokazuju da su pesticidi jedan od primarnih pokretača smanjenja populacije insekata, ptica i mnogih drugih skupina vrsta. Štoviše, izloženost pesticidima može uzrokovati nekoliko hroničnih bolesti kod ljudi, pri čemu su posebno ugroženi korisnici pesticida i ranjive skupine poput djece.
Procjena EEA otkriva da ne možemo smanjiti te utjecaje bez uvođenja dodatnih politika i usvajanja mjera za ubrzavanje i poticanje prijelaza na održivije sisteme poljoprivrede. U isto vrijeme takođe moramo poboljšati postojeće postupke procjene rizika kako bismo osigurali da štetne tvari uopšte ne dospiju na tržište.
O kakvim pesticidima govorimo? Koju konkretnu štetu čine?
EEA brifing usredotočen je na hemijske pesticide, a to su oni koji sadrže sintetske aktivne tvari i koji su obično (uz neke iznimke) toksičniji od nehemijskih.
Mnogi dugo zabranjeni pesticidi , kao što su DDT ili atrazin, posebno su otrovni i imaju tendenciju postojati i nakupljati se u okolišu. Zbog tih svojstava i dalje se nalaze u okolišu iako su već nekoliko godina zabranjeni. Međutim, tvari koje su tek nedavno zabranjene , pa čak i neke trenutno odobrene tvari, takođe su povezane sa širokim rasponom učinaka na bioraznolikost i ljudsko zdravlje. Na primjer, neonikotinoidni insekticidi, koji su donedavno bili ekstenzivno odobreni u hitnim slučajevima u nekoliko zemalja EU, vrlo su štetni za pčele, sisavce i ptice.
Hronične bolesti povezane s izloženošću hemijskim pesticidima kreću se od raznih vrsta karcinoma do neuroloških poremećaja, zastoja u razvoju djece i učinaka na reproduktivnu sposobnost i neplodnost.
Kako možemo smanjiti upotrebu pesticida ili pronaći sigurnije alternative?
Ne postoji jedinstveno rješenje za smanjenje upotrebe hemijskih pesticida u Evropi, s obzirom na raznolikost lokalnih uslova u državama članicama EU. Neophodne mjere uključuju osiguravanje da svi poljoprivrednici primjenjuju integrirane pristupe suzbijanju štetočina, uz upotrebu pesticida kao posljednjeg sredstva; pružanje obuke i informacija poljoprivrednicima o korištenju alternativnih metoda; te ograničavanje upotrebe pesticida u javnim prostorima i ekološki osjetljivim područjima. Također je vrlo važno podržati poljoprivrednike nuđenjem poticaja za prelazak na poljoprivredne sisteme kao što su organska poljoprivreda, precizna poljoprivreda i agroekologija umjesto subvencioniranja neodrživih poljoprivrednih praksi.
Dok smanjujemo upotrebu hemijskih pesticida, moramo dalje ulagati u istraživanje i inovacije alternativnih metoda kontrole štetočina i ubrzati regulatorno odobrenje bioloških pesticida , područja u kojem je Evropska komisija prošle godine počela usvajati nova pravila. I na kraju, kao osnovu, moramo poboljšati dostupnost podataka o upotrebi pesticida i praćenju pesticida u okolišu i kod ljudi, kako bismo bolje podržali upravljanje rizikom i donošenje politika.
Mnogi tvrde da će smanjenje upotrebe kemijskih pesticida smanjiti prinose usjeva. Je li ta zabrinutost opravdana?
Kao dio EEA brifinga, proučeno je veliki broj postojećih procjena i studija kako bismo shvatili je li ova zabrinutost opravdana. Iako se procjene jako razlikuju, postojeći modeli sugeriraju da bi smanjenje upotrebe pesticida negativno utjecalo na prinose određenih usjeva u Evropi.
Međutim, postoje mnogi drugi aspekti koje niti jedna od ovih studija nije uspjela obuhvatiti, a koji bi pomogli u ublažavanju takvih zabrinutosti. Već sada se sve više pokazuje da agroekološke prakse, poput diverzifikacije usjeva, čuvaju prinose usjeva, a povećana učinkovitost u organskoj poljoprivredi i razvoj alternativnih metoda kontrole štetočina dodatno će smanjiti negativne utjecaje na prinose. Štaviše, možemo izvući značajne dodatne koristi intervenirajući u drugim dijelovima prehrambenog sistema, na primjer smanjenjem bacanja hrane i prelaskom na prehranu koja se više temelji na biljnoj prehrani.
Kao rezultat toga, možemo ustvrditi da sigurnost hrane u Evropi nije ugrožena i da bi nam podrška prijelazu na održivije prehrambene sisteme omogućila postizanje poljoprivrede bez hemijskih pesticida bez ugrožavanja domaće potrošnje ili neto izvoza poljoprivrednih proizvoda.
Što još EEA radi na ovom području?
EEA prikuplja i procjenjuje podatke koje su prijavile države članice o koncentracijama pesticida u evropskim rijekama, jezerima i podzemnim vodama u sklopu svog mandata prema zakonodavstvu EU o vodi. Kao dio ovog rada, objavljujemo pokazatelj koji pokazuje postotak mjesta za praćenje u Evropi koja premašuju ‘sigurne’ razine koncentracija pesticida.
Na koji način EEA podržava EU i njene države članice?
U Evropi je smanjenje pritisaka povezanih s upotrebom pesticida hitan izazov i važna komponenta vizije postavljene u Evropskom zelenom dogovoru . Kao dio svoje Strategije od farme do stola za 2020., Evropska komisija predložila je prepoloviti upotrebu i rizik od hemijskih pesticida, kao i upotrebu opasnijih pesticida, do 2030. Kako bi se postigli ti ciljevi, Komisija je predložila zamijeniti postojeću direktivu o održivoj uporabi pesticida novom, ambicioznijim propisom.
S našim procjenama onečišćenja pesticidima, kao i kroz naše šire područje rada na poljoprivredi i prehrambenim sustavima, nastojimo podržati prijelaz na održiviji prehrambeni sistem u Evropi. To uključuje pružanje pouzdanih, neovisnih informacija o pritiscima i utjecajima koje upotreba pesticida ima na okoliš i ljudsko zdravlje. To također uključuje procjenu sinergija i kompromisa među mogućim političkim odgovorima.
Izvor: EEA
