Dokazi su nepobitni: ukoliko odmah ne reagujemo na smanjenje emisije gasova staklene bašte, nećemo moći da spriječimo najgore posljedice klimatskih promjena. Svijet je već 1,2°C topliji od predindustrijskih vremena i svaki djelić stepena je bitan. Istraživanja pokazuju da ćemo sa 2°C globalnog zagrevanja imati intenzivnije suše i razornije poplave, više šumskih požara i više oluja. Kao što je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš rekao na Konferenciji članica UN o klimatskim promenama (COP26), „Naša krhka planeta visi o koncu. Još uvek kucamo na vrata klimatske katastrofe. Vrijeme je da pređemo u hitni režim – ili će naša šansa da dostignemo neto-nulu i sama biti nula.”
Izgledi mogu izgledati depresivno. Ali dobra vijest je da još uvijek možemo mnogo da uradimo kao pojedinci da promenimo ovaj narativ. „Klimatska vanredna situacija zahtjeva akciju od svih nas. Moramo da postignemo nultu emisiju gasova staklene bašte do 2050. godine i svako ima svoju ulogu“, rekao je Niklas Hagelberg, UNEP-ov koordinator za klimatske promjene. „Mi, kao pojedinci, moramo da promjenimo svoje potrošačke navike i izvršimo pritisak na one koji nas predstavljaju – naše poslodavce, naše političare – da brzo pređu u svijet sa niskim emisijama ugljenika.
Evo 10 načina na koje možete biti deo klimatskog rješenja:
1. Proširite vijest
Ohrabrite svoje prijatelje, porodicu i saradnike da smanje svoje zagađenje ugljenikom. Pridružite se globalnom pokretu kao što je Count Us In, koji ima za cilj da inspiriše milijardu ljudi da preduzmu praktične korake i izazovu svoje lidere da hrabrije deluju na klimu. Organizatori platforme kažu da bi, ako bi milijarda ljudi preduzela akciju, mogli da smanje čak 20 odsto globalnih emisija ugljenika. Ili se možete prijaviti za kampanju UN-a #ActNov o klimatskim promjenama i održivosti i dodati svoj glas ovoj ključnoj globalnoj debati.
2. Nastavite sa političkim pritiskom
Lobirajte kod lokalnih političara i preduzeća da podrže napore za smanjenje emisija i smanjenje zagađenja ugljenikom. #ActNov Speak Up ima odjeljke o političkom pritisku i korporativnim akcijama, a „Count Us In“ takođe ima nekoliko korisnih savjeta kako da to uradite. Izaberite pitanje životne sredine do koje vam je stalo, odlučite o konkretnom zahtjevu za promjenu i zatim pokušajte da sa svojim istomišljenicima dogovorite sastanak sa svojim lokalnim predstavnikom. Možda izgleda zastrašujuće, ali vaš glas zaslužuje da se čuje. Ako čovječanstvo želi da se izbori sa klimatskom krizom, političari moraju biti dio rješenja. Na svima nama je da izdržimo pritisak.
3. Transformišite svoj transport
Transport čini oko četvrtine svih emisija gasova staklene bašte i širom svijeta mnoge vlade sprovode politike za dekarbonizaciju putovanja. Možete dobiti prednost: ostavite automobil kod kuće i hodajte ili vozite bicikl kad god je to moguće. Ako su razdaljine prevelike, izaberite javni prevoz, najbolje električne opcije. Ako morate da vozite, ponudite da se vozite zajedno sa drugima kako bi manje automobila bilo na putu. Budite ispred ostalih i kupite električni automobil. Smanjite broj dugih letova koje obavljate.
4. Zauzdajte svoju potrošnju
Ako možete, pređite na dobavljača energije bez ugljenika ili na energiju iz obnovljivih izvora energije. Postavite solarne panele na svoj krov. Budite efikasniji: smanjite grijanje za stepen ili dva, ako je moguće. Isključite uređaje i svjetla kada ih ne koristite i još bolje, kupite najefikasnije proizvode. Izolujte svoje potkrovlje ili krov: biće vam toplije zimi, hladnije leti i uštedićete nešto novca.
5. Podesite svoju ishranu
Jedite više biljnih obroka – vaše tijelo i planeta će vam biti zahvalni. Danas se oko 60 odsto svjetskog poljoprivrednog zemljišta koristi za ispašu stoke i ljudi u mnogim zemljama konzumiraju više hrane životinjskog porijekla nego što je zdravo. Dijeta bogata biljkama može pomoći u smanjenju hroničnih bolesti, kao što su bolesti srca, moždani udar, dijabetes i rak.
6. Kupujte lokalno i kupujte održivo
Da biste smanjili ugljični otisak vaše hrane, kupujte lokalnu i sezonsku hranu. Pomagaćete malim preduzećima i farmama u vašem području i smanjiti emisije fosilnih goriva povezane sa transportom i skladištenjem u hladnom lancu. Održiva poljoprivreda koristi do 56 posto manje energije, stvara 64 posto manje emisija i omogućava veći nivo biodiverziteta od konvencionalne poljoprivrede. Idite korak dalje i pokušajte da uzgajate sopstveno voće, povrće i začinsko bilje. Možete ih posaditi u bašti, na balkonu ili čak na prozorskoj dasci. Postavite zajedničku baštu u svom komšiluku da uključite druge.
7. Ne bacajte hranu
Jedna trećina sve proizvedene hrane je izgubljena ili bačena. Prema UNEP-ovom Izveštaju o indeksu otpada od hrane za 2021., ljudi širom sveta bacaju milijardu tona hrane svake godine, što čini oko 8-10 odsto globalnih emisija gasova staklene bašte. Izbegnite rasipanje kupujući samo ono što vam je potrebno. Iskoristite svaki jestivi deo hrane koju kupujete. Izmjerite veličinu porcija pirinča i drugih osnovnih namirnica prije nego što ih kuvate, pravilno skladištite hranu (koristite zamrzivač ako ga imate), budite kreativni sa ostacima, dijelite dodatke sa svojim prijateljima i komšijama i doprinosite lokalnoj šemi dijeljenja hrane. Napravite kompost od nejestivih ostataka i koristite ga za đubrenje vaše bašte. Kompostiranje je jedna od najboljih opcija za upravljanje organskim otpadom uz istovremeno smanjenje uticaja na životnu sredinu.
8. Pametno se oblačite („klimatski neutralno“).
Modna industrija čini 8-10 odsto globalnih emisija ugljenika – više od svih međunarodnih letova i pomorskih brodova zajedno – a „brza moda“ je stvorila kulturu bacanja koja dovodi do toga da odeća brzo završava na deponijama. Ali ovo možemo promjeniti. Kupujte manje nove odeće i nosite je duže. Potražite održive etikete i koristite usluge iznajmljivanja za posebne prilike umjesto da kupujete nove predmete koji će se nositi samo jednom. Reciklirajte već korištenu odjeću i popravite je kada je potrebno.
9. Sadite drveće
Svake godine se uništi oko 12 miliona hektara šuma i ovo krčenje šuma, zajedno sa poljoprivredom i drugim promjenama u korišćenju zemljišta, odgovorno je za otprilike 25 procenata globalnih emisija gasova staklene bašte. Svi možemo da odigramo ulogu u preokretanju ovog trenda sadnjom drveća, bilo pojedinačno ili kao dio kolektiva. Na primer, inicijativa Plant-for-the-Planet omogućava ljudima da sponzorišu sadnju drveća širom sveta.
10. Fokusirajte se na investicije koje su pogodne za planetu
Pojedinci takođe mogu da podstaknu promjene kroz svoju štednju i ulaganja birajući finansijske institucije koje ne ulažu u industrije koje zagađuju ugljenik. #ActNov Speak Up ima odjeljak o novcu, a takođe i „Count Us In“. Ovo šalje jasan signal tržištu i već mnoge finansijske institucije nude etičnije investicije, omogućavajući vam da koristite svoj novac za podršku ciljevima u koje vjerujete i izbjegavate one u koje ne vjerujete. Možete pitati svoju finansijsku instituciju o njihovoj politici odgovornog bankarstva i saznati kako se rangiraju u nekom od nezavisnih istraživanja.
